Sa prosečnom penzijom od 23.000 dinara, penzioneri danas u Srbiji jedva spajaju kraj s krajem, a perspektiva budućih penzionera nije ni malo ružičasta. Svesni da državne penzije, neće biti dovoljne za pristojan život u starosti, sve više građana Srbije poput Nemaca, Švajcaraca ili Italijana, uplaćuje dodatni novac u privatne penzione fondove. Kolika će nekome biti penzija za dvadeset godina, zavisi isključivo od sume koju mesečno izdvaja. Tako na primer neko ko je 28 godina mesečno uplaćivao 1.500 dinara u privatni fond, može da računa na mesečnu penziju koja je nešto viša od 23.000 dinara. U slučaju da je uplaćen iznos 5.000 dinara, mesečna penzija koja bi se isplaćivala narednih dvadeset godina iznosilia bi skoro 80.000 dinara. Kod privatnih penzionih fondova ne pravi se razlika da li neko radi ili ne, a novac mogu uplaćivati i zaposleni i nezaposleni. Uplate ne moraju da budu mesečne i redovne. Pojedinac može da uplaćuje novac kada i koliko ima. Čak i ukoliko se desi da prekine sa uplatama, građanin ne gubi pravo na penziju.
Sa prosečnom penzijom od 23.000 dinara, penzioneri danas u Srbiji jedva spajaju kraj s krajem, a perspektiva budućih penzionera nije ni malo ružičasta.
Svesni da državne penzije, neće biti dovoljne za pristojan život u starosti, sve više građana Srbije poput Nemaca, Švajcaraca ili Italijana, uplaćuje dodatni novac u privatne penzione fondove.
Kolika će nekome biti penzija za dvadeset godina, zavisi isključivo od sume koju mesečno izdvaja. Tako na primer neko ko je 28 godina mesečno uplaćivao 1.500 dinara u privatni fond, može da računa na mesečnu penziju koja je nešto viša od 23.000 dinara. U slučaju da je uplaćen iznos 5.000 dinara, mesečna penzija koja bi se isplaćivala narednih dvadeset godina iznosilia bi skoro 80.000 dinara.
Kod privatnih penzionih fondova ne pravi se razlika da li neko radi ili ne, a novac mogu uplaćivati i zaposleni i nezaposleni. Uplate ne moraju da budu mesečne i redovne. Pojedinac može da uplaćuje novac kada i koliko ima. Čak i ukoliko se desi da prekine sa uplatama, građanin ne gubi pravo na penziju.
- Uplate ne moraju biti redovne, postoji potpuna sloboda da klijenti vrše uplate kada i koliko to njima odgovora. Ako član fonda prestane sa uplatama, ne snosi nikakve sankcije. Sav novac koji je uplatio ostaje na računu klijenta dok ne stekne pravo da sa njima raspolaže, a to je po važećoj zakonskoj regulativi 58 godina života - objašnjava Slavica Čvorović, komercijalni direktor Sosijete Ženeral Penzije. Novac uplaćen u penzioni fond je nasledna kategorija.